Nepoznati
01-02-2009, 20:46
http://www.hic.hr/dom/335/images/10.jpg
HRVATIMA U NJEMAČKOJ PREDSTAVLJEN "RAMSKI ZBORNIK 2000."
500 godina povijesti Hrvata s tog područja
"Zločin na Uzdolu" s popisom ubijenih civila i branitelja izvorni je dokument o zločinu za koji još nitko nije kažnjen iako se sve zna o počiniteljima i 41 žrtvi tog zločina. Istinitu priču o Božiću 1993. piše svećenik i pisac uzdolski župnik Stjepan Đilto
Piše: Davor Runtić
Ramska zajednica iz Zagreba objavila je hvalevrijedan "Ramski zbornik 2000.", kojem je glavni i odgovorni urednik Šimun Penava. Časopis je monografskog formata, a likovno je i grafički izvanredno oblikovan pa je očito riječ o velikom trudu priređivača i autora.
Časopis na 432 stranice obrađuje različite teme i pitanja koja govore o dijelu Bosne i Hercegovine koji je poznat pod nazivom Rama. Normalno je da zbornici sadrže različite teme iz različitih područja ljudskih zanimanja, no ovdje je riječ o potrebi da se progovori o temama koje su do demokratskih promjena za Hrvate bile nedopuštene. Ovdje prije svega mislim na stradanje Rame u tijeku Drugog svjetskog rata, ali i stvaranja umjetnog Ramskog jezera da bi se Hrvate otrglo od njihovih vjekovnih ognjišta i tako promijenila demografska slika toga područja.
Zbornik obrađuje sljedeća poglavlja: "Rama na pragu trećeg tisućljeća", "Rama u davnijim vremenima", "Rama u Drugom svjetskom ratu", "Iseljavanje i progonstvo Rame", "Rama u Domovinskom ratu", "Pisana riječ u Rami i o Rami", "Ramsko narodno blago", "Suvremeni mediji u Rami", "Ramska zajednica" i "Rama kao motiv".
Odgovori suvremenoj umjetnosti
Fra Mijo Đolan u poglavlju "Rama na pragu tisućljeća ili ramski pokušaj estetike križa" kaže: "Ramski križ pokušaj je izlaska iz tradicionalnih okvira" i nastavlja: "Umjetnička djela su nam služila kao uporabni predmeti u sakralnim prostorima. Limitirajući čimbenik bila je koncepcija sakralnog prostora iako s ponosom možemo reći da naše crkve u Bosni i Hercegovini imaju niz primjeraka dobrih odgovora suvremenoj umjetnosti na zadanu temu." Dalje fra Mijo Đolan informira o kipu Divi Grabovčevoj, Gospinim vratima i Gospi Ramskoj, Mariji na Nebo uznesenoj, Ramskoj Majci te nizu portreta fratara koje su naslikali većinom hrvatski umjetnici.
Fra Andrija Nikić progovara o ugroženosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini odnosno zabranjenim temama iz povijesti hrvatskog naroda od 1918. do 1995. godine. Ovom je tekstu zapravo cilj upozoriti na niz nepobitnih povijesnih činjenica s osnovnom željom da se treba sjećati i govoriti o onome što nas tišti i boli i da se od povijesti uči kako ne bismo ponovili gluposti i zlo.
Da se ne zaboravi
Vrijedna je spomena i kronologija događaja u Rami 1999. godine Ane Burić jer danas smo svjedoci kako brzo zaboravljamo datume i događaje koji su se dogodili tek prije nekoliko godina.
Mr. Tomislav Anđelić u svom tekstu o arheološkom lokalitetu Gradac u Ljubuncima donosi preliminarno izvješće i datiranje pronađenog kovanog grčko-ilirskog novca iz doba Rimske Republike, odnosno prvog stoljeća prije nove ere.
Don Anto Jelić-Balta piše o Rami pod turskim vremenom dajući pregled od političkih prilika uoči pada Bosne po Turke, crkveno-vjerskih prilika u Rami toga vremena, turskog osvajanja Rame, crkvenih i društvenih prilika u Rami za vrijeme turske uprave i velike selidbe iz Rame 1687. godine. Anto Jelić podrobno i s nizom povijesnih činjenica piše o Rami od seobe do uvođenja apostolskog vikarijata u Bosni, jurisdikciji makarskog biskupa i apostolskog vikarijata u Bosni.
Franjo Marić u tekstu "Hrvati katolici u Rami između 1463. i 1995." daje izvješća franjevaca iz kojih se vidibroj župa i stanovnika u njima u raznim razdobljima. Tako dobivamo izvrstan pregled i uvid u brojno stanje Hrvata katolika na području Rame te mogućnost da se upoznamo s utjecajem ratnih i ekonomskih zbivanja na brojno stanje stanovništva.
Dr. fra Vitomir Jeličić u tekstu "Slika ramske Gospe 1894. godine" piše o Gospinoj slici na Šćitu, gdje se kroz mnoga stoljeća čuvala i štovala čudotvorna slika Majke Božje, a kako znamo, danas se ta slika čuva i štuje u Sinju pod imenom Gospa Sinjska.
Popis svih žrtava
U poglavlju Zbornika pod naslovom "Rama u Drugom svjetskom ratu" Pavo Crnjac donosi tekst "Pismo hrvatskog vojnika", a Šimun Penava "Ramski žrtvoslov". U "Ramskom žrtvoslovu" autor donosi pregled žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Rame po mjestima stradanja i od kojih počiniteljima. Ono što ovo istraživanje nepobitno dokazuje jest činjenica da je stradanje ramskih Hrvata bilo preveliko, no o tome se cijeli niz desetljeća moglo samo šapatom govoriti. To potvrđuje i izvješće Nedjeljka Nališa, poljoprivrednog inspektora iz Splita, koji je dulje vrijeme boravio u Prozoru, odakle je poslao izvješće o divljanju četnika i Talijana u općini Prozor. Svoj je iskaz Nedjeljko Nališ kasnije potvrdio pod zakletvom. Tekst "Rama u partizanskim dnevnicima" potvrđuje svu nemilosrdnost i mržnju prema svemu katoličkom i hrvatskom, a posebice prema franjevcima.
Poglavlje "Iseljavanje i progonstvo Rame" govori o Ramcima u selu Tovarnik, gdje ima 300 Ramaca i njihovih potomaka. Tu je i pjesma Šimuna Bošnjaka o ramskoj brani, no o stanju duha u bivšoj državi i želji da se sve hrvatsko pokaže kao neprijateljsko najbolje govori tekst pod naslovom "Ramci u Udbinim dosjeima".
Domovinski rat u Rami našao je u ovom zborniku važno mjesto jer obrana Rame spada u red najblistavijih obrana hrvatskog područja u Bosni i Hercegovini. Tu su dokumenti i iskazi objavljeni u dnevnom tisku i iskazi uzeti od sudionika događaja. Posebna zanimljivost je kronika ramskog samostana 1992. godine te iskaz zarobljenog četnika. Slijedi niz dokumenata vojne naravi koji potvrđuju da i armija BiH kao i tzv. JNA želi prodrijeti dolinom Neretve i smjerom preko Livna i Trilja na Jadransko more. Treba, dakako, posebno istaknuti i "Kroniku župe Doljani" fra. Vlade Koštromana, gdje je pronicljivo i sustavno bilježeno sve ono što valja zapamtiti.
"Zločin na Uzdolu" s popisom ubijenih civila i branitelja izvorni je dokument o zločinu za koji još nitko nije kažnjen iako se sve zna o počiniteljima i 41 žrtvi tog zločina. Istinitu priču o Božiću 1993. piše svećenik i pisac uzdolski župnik Stjepan Đilto. Slijedi popis 77 poginulih pripadnika brigade Rama s osnovnim podacima i mjestu pogibije.
Na sljedećim stranicama je zanimljiv izbor tekstova.
Poglavlje "Pisana riječ u Rami i o Rami" počinje tekstom "Rama u hrvatskoj književnosti" Dubravka Horvatića, pisca koji je izvrstan poznavatelj i zaljubljenik u Ramu. Slijede literarni tekstovi fra. Ante Grbeše "Križ" i "Ali ona mene voli" Rajka Glibe, "Jakića cure" Vlade Vladića, "Šum kiše" Rajka Glibe, "Ramske nadopjevke" i "Pjesme u spomen svim ramskim žrtvama" Miljenka Grbeše.
Poglavlje o ramskom narodnom blagu donosi niz zanimljivih tekstova o tradicionalnoj kulturi, narodnoj predaji i legendama, a Zbornik završava pregledom suvremenih medija u Rami. Tu se govori o "Ramskom vjesniku" i Hrvatskom radiju - radiopostaji Rama.
U svakom slučaju, riječ je o vrlo vrijednu zborniku, koji treba preporučiti na čitanje svim Ramcima i ne samo njima.
http://www.hic.hr/dom/335/dom10.htm
HRVATIMA U NJEMAČKOJ PREDSTAVLJEN "RAMSKI ZBORNIK 2000."
500 godina povijesti Hrvata s tog područja
"Zločin na Uzdolu" s popisom ubijenih civila i branitelja izvorni je dokument o zločinu za koji još nitko nije kažnjen iako se sve zna o počiniteljima i 41 žrtvi tog zločina. Istinitu priču o Božiću 1993. piše svećenik i pisac uzdolski župnik Stjepan Đilto
Piše: Davor Runtić
Ramska zajednica iz Zagreba objavila je hvalevrijedan "Ramski zbornik 2000.", kojem je glavni i odgovorni urednik Šimun Penava. Časopis je monografskog formata, a likovno je i grafički izvanredno oblikovan pa je očito riječ o velikom trudu priređivača i autora.
Časopis na 432 stranice obrađuje različite teme i pitanja koja govore o dijelu Bosne i Hercegovine koji je poznat pod nazivom Rama. Normalno je da zbornici sadrže različite teme iz različitih područja ljudskih zanimanja, no ovdje je riječ o potrebi da se progovori o temama koje su do demokratskih promjena za Hrvate bile nedopuštene. Ovdje prije svega mislim na stradanje Rame u tijeku Drugog svjetskog rata, ali i stvaranja umjetnog Ramskog jezera da bi se Hrvate otrglo od njihovih vjekovnih ognjišta i tako promijenila demografska slika toga područja.
Zbornik obrađuje sljedeća poglavlja: "Rama na pragu trećeg tisućljeća", "Rama u davnijim vremenima", "Rama u Drugom svjetskom ratu", "Iseljavanje i progonstvo Rame", "Rama u Domovinskom ratu", "Pisana riječ u Rami i o Rami", "Ramsko narodno blago", "Suvremeni mediji u Rami", "Ramska zajednica" i "Rama kao motiv".
Odgovori suvremenoj umjetnosti
Fra Mijo Đolan u poglavlju "Rama na pragu tisućljeća ili ramski pokušaj estetike križa" kaže: "Ramski križ pokušaj je izlaska iz tradicionalnih okvira" i nastavlja: "Umjetnička djela su nam služila kao uporabni predmeti u sakralnim prostorima. Limitirajući čimbenik bila je koncepcija sakralnog prostora iako s ponosom možemo reći da naše crkve u Bosni i Hercegovini imaju niz primjeraka dobrih odgovora suvremenoj umjetnosti na zadanu temu." Dalje fra Mijo Đolan informira o kipu Divi Grabovčevoj, Gospinim vratima i Gospi Ramskoj, Mariji na Nebo uznesenoj, Ramskoj Majci te nizu portreta fratara koje su naslikali većinom hrvatski umjetnici.
Fra Andrija Nikić progovara o ugroženosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini odnosno zabranjenim temama iz povijesti hrvatskog naroda od 1918. do 1995. godine. Ovom je tekstu zapravo cilj upozoriti na niz nepobitnih povijesnih činjenica s osnovnom željom da se treba sjećati i govoriti o onome što nas tišti i boli i da se od povijesti uči kako ne bismo ponovili gluposti i zlo.
Da se ne zaboravi
Vrijedna je spomena i kronologija događaja u Rami 1999. godine Ane Burić jer danas smo svjedoci kako brzo zaboravljamo datume i događaje koji su se dogodili tek prije nekoliko godina.
Mr. Tomislav Anđelić u svom tekstu o arheološkom lokalitetu Gradac u Ljubuncima donosi preliminarno izvješće i datiranje pronađenog kovanog grčko-ilirskog novca iz doba Rimske Republike, odnosno prvog stoljeća prije nove ere.
Don Anto Jelić-Balta piše o Rami pod turskim vremenom dajući pregled od političkih prilika uoči pada Bosne po Turke, crkveno-vjerskih prilika u Rami toga vremena, turskog osvajanja Rame, crkvenih i društvenih prilika u Rami za vrijeme turske uprave i velike selidbe iz Rame 1687. godine. Anto Jelić podrobno i s nizom povijesnih činjenica piše o Rami od seobe do uvođenja apostolskog vikarijata u Bosni, jurisdikciji makarskog biskupa i apostolskog vikarijata u Bosni.
Franjo Marić u tekstu "Hrvati katolici u Rami između 1463. i 1995." daje izvješća franjevaca iz kojih se vidibroj župa i stanovnika u njima u raznim razdobljima. Tako dobivamo izvrstan pregled i uvid u brojno stanje Hrvata katolika na području Rame te mogućnost da se upoznamo s utjecajem ratnih i ekonomskih zbivanja na brojno stanje stanovništva.
Dr. fra Vitomir Jeličić u tekstu "Slika ramske Gospe 1894. godine" piše o Gospinoj slici na Šćitu, gdje se kroz mnoga stoljeća čuvala i štovala čudotvorna slika Majke Božje, a kako znamo, danas se ta slika čuva i štuje u Sinju pod imenom Gospa Sinjska.
Popis svih žrtava
U poglavlju Zbornika pod naslovom "Rama u Drugom svjetskom ratu" Pavo Crnjac donosi tekst "Pismo hrvatskog vojnika", a Šimun Penava "Ramski žrtvoslov". U "Ramskom žrtvoslovu" autor donosi pregled žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Rame po mjestima stradanja i od kojih počiniteljima. Ono što ovo istraživanje nepobitno dokazuje jest činjenica da je stradanje ramskih Hrvata bilo preveliko, no o tome se cijeli niz desetljeća moglo samo šapatom govoriti. To potvrđuje i izvješće Nedjeljka Nališa, poljoprivrednog inspektora iz Splita, koji je dulje vrijeme boravio u Prozoru, odakle je poslao izvješće o divljanju četnika i Talijana u općini Prozor. Svoj je iskaz Nedjeljko Nališ kasnije potvrdio pod zakletvom. Tekst "Rama u partizanskim dnevnicima" potvrđuje svu nemilosrdnost i mržnju prema svemu katoličkom i hrvatskom, a posebice prema franjevcima.
Poglavlje "Iseljavanje i progonstvo Rame" govori o Ramcima u selu Tovarnik, gdje ima 300 Ramaca i njihovih potomaka. Tu je i pjesma Šimuna Bošnjaka o ramskoj brani, no o stanju duha u bivšoj državi i želji da se sve hrvatsko pokaže kao neprijateljsko najbolje govori tekst pod naslovom "Ramci u Udbinim dosjeima".
Domovinski rat u Rami našao je u ovom zborniku važno mjesto jer obrana Rame spada u red najblistavijih obrana hrvatskog područja u Bosni i Hercegovini. Tu su dokumenti i iskazi objavljeni u dnevnom tisku i iskazi uzeti od sudionika događaja. Posebna zanimljivost je kronika ramskog samostana 1992. godine te iskaz zarobljenog četnika. Slijedi niz dokumenata vojne naravi koji potvrđuju da i armija BiH kao i tzv. JNA želi prodrijeti dolinom Neretve i smjerom preko Livna i Trilja na Jadransko more. Treba, dakako, posebno istaknuti i "Kroniku župe Doljani" fra. Vlade Koštromana, gdje je pronicljivo i sustavno bilježeno sve ono što valja zapamtiti.
"Zločin na Uzdolu" s popisom ubijenih civila i branitelja izvorni je dokument o zločinu za koji još nitko nije kažnjen iako se sve zna o počiniteljima i 41 žrtvi tog zločina. Istinitu priču o Božiću 1993. piše svećenik i pisac uzdolski župnik Stjepan Đilto. Slijedi popis 77 poginulih pripadnika brigade Rama s osnovnim podacima i mjestu pogibije.
Na sljedećim stranicama je zanimljiv izbor tekstova.
Poglavlje "Pisana riječ u Rami i o Rami" počinje tekstom "Rama u hrvatskoj književnosti" Dubravka Horvatića, pisca koji je izvrstan poznavatelj i zaljubljenik u Ramu. Slijede literarni tekstovi fra. Ante Grbeše "Križ" i "Ali ona mene voli" Rajka Glibe, "Jakića cure" Vlade Vladića, "Šum kiše" Rajka Glibe, "Ramske nadopjevke" i "Pjesme u spomen svim ramskim žrtvama" Miljenka Grbeše.
Poglavlje o ramskom narodnom blagu donosi niz zanimljivih tekstova o tradicionalnoj kulturi, narodnoj predaji i legendama, a Zbornik završava pregledom suvremenih medija u Rami. Tu se govori o "Ramskom vjesniku" i Hrvatskom radiju - radiopostaji Rama.
U svakom slučaju, riječ je o vrlo vrijednu zborniku, koji treba preporučiti na čitanje svim Ramcima i ne samo njima.
http://www.hic.hr/dom/335/dom10.htm